Kad lijek postane opasnost: agresija u Wetterauovoj zdravstvenoj zaštiti
Kad lijek postane opasnost: agresija u Wetterauovoj zdravstvenoj zaštiti
U zdravstvenoj industriji osoblje se uvijek suočava s agresivnim napadima i nepristojnim ponašanjem pacijenata. Dugo vrijeme čekanja, nerazumijevanje medicinskih procesa ili jednostavno frustrirana raspoloženja znače da se živci uključenih stranaka stavljaju na test. Liječnik je zapravo tu da pomogne i promiče zdravlje pacijenata, ali stvarnost u mnogim praksama i klinikama često izgleda drugačije.
U Wetteraukreisu, dr. Alexander Jakob, obiteljski liječnik i predsjednik okruga Wetterau koji je vježbao u Bad Nauheimu, otkrio je sve veću agresivnost među pacijentima. "Pritisak se često gradi u recepciji", objašnjava on. Mnogi pacijenti pokušavaju brže dobiti sastanke ili nalaze, što dovodi do verbalnih napada na zaposlenike. "Ovo je sada svakodnevni život u praksi", dodaje.
Incidenti u klinikama
Situacija u bolnicama slično je zabrinjavajuća. Dr. Andreas Jungbauer, viši liječnik u Hochwaldkrankenhaus Bad Nauheim, izvještava o redovitim uvredljivim izjavama i nasilnim odbacivanjima koje liječnici i medicinske sestre moraju doživjeti. "U našim objektima postoji oko četiri do pet fizičkih napada godišnje, posebno u hitnim službama", opisuje alarmantno mjesto. Čini se da grijesi mladih igraju ulogu u mnogim slučajevima, jer su počinitelji često pod utjecajem alkohola ili droga.
Drugi razlog zašto pacijenti često agresivno reagiraju mogu biti pogrešna očekivanja od uloge hitnih službi. Mnogi se slučajevi bolesti koje se ne moraju liječiti odmah pogrešno smatraju hitnim slučajevima, što može dovesti do frustracije i bijesa ako zaposlenici to ne prihvate odmah. Dr. Jungbauer daje primjer: "Ponekad nedostatak komunikacije između pacijenta i osoblja donosi više razumijevanja, ali to ne djeluje uvijek."
Mehanizmi za hitne slučajeve za de -esalaciju
S obzirom na ove komplikacije, neke su institucije već poduzele mjere za dekalaciju. U Hochwaldkrankenhausu je instaliran gumb za hitne slučajeve, što u hitnim slučajevima pokreće tihi alarm. Osoblje tada brzo reagira bez dojma da postoji opasnost. "Sama prisutnost često može imati debelaktivni učinak", objašnjava Mark Griffin, menadžer za njegu.Osim toga, tečajevi za obuku nude se za de -eskalaciju. Almut Weber, voditelj škole borilačkih vještina u Friedbergu, nudi radionice koje se bave izazovima u zdravstvenoj industriji. "Interaktivna komunikacija je presudna. Ponekad je jednostavna voda ili kava dovoljna za smirivanje napete atmosfere", kaže ona. Jedna od njihovih preporuka uključuje stvaranje prepreke između pacijenta i osoblja kako bi se spriječilo potencijalni napad.
Preventivne mjere postaju sve važnije ako se želi sadržavati širenje agresivnog ponašanja u zdravstvenom sustavu. "Mi se oslanjamo na tehnike samoobrane u borilačkim vještinama i da koristimo zamah napadača", objašnjava Weber.
Konkretni incident koji ilustrira zabrinutost zaposlenika nedavno se dogodio u Hochwaldkrankenhausu. Pacijent koji je održan nakon nasilnog izbijanja u vezi s njegovim problemima s Uredstvom socijalne skrbi ozlijedio je medicinsku sestru. Iako su zaposlenici uspjeli kontrolirati situaciju, incident jasno daje do znanja koliko brzo agresija može eskalirati.
Incidenti u Wetterauu nisu izolirani, ali odražavaju mnogo veći problem s kojim se zdravstveno osoblje suočava u cijeloj zemlji. Sve je važnije da svi koji su uključeni razumiju kako osigurati vlastitu sigurnost i pacijenta s zorenim mjerama koje se bave i naprijed.
rukovanje agresivnim pacijentima ne samo da zahtijeva medicinske vještine, već i dobro misaonu strategiju za de -eskalaciju i komunikaciju. Zdravstvena industrija odgovornost je stvaranja radnih uvjeta koji su sigurni i za pacijente i za osoblje. Obuka i različiti pristupi poboljšanju komunikacijskih strategija su ključni za to.
Nasilje protiv medicinskog osoblja široko je rasprostranjen fenomen koji se javlja ne samo u Njemačkoj, već i u mnogim drugim zemljama. Studije pokazuju da je povećanje agresije i napada na zdravstveno osoblje ozbiljan problem. Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otkrilo je da je do 38% zdravstvenih ustanova pogođeno nasilnim incidentima u mnogim zemljama. To može uključivati i fizičke i verbalne napade koji mogu utjecati na osoblje i pacijente u ustanovama. Pritisak pod kojim je zdravstveni sustav bio tijekom pandemije Coid 19 pooštrio je situaciju jer su se frustracije povećale u dugim vremenima čekanja i neadekvatne skrbi.
U Njemačkoj, Federalno udruženje zakonskog liječnika zdravstvenog osiguranja već je poduzelo mjere za rješavanje ovog problema. To uključuje obuku u tehnikama de -eskalacije i pružanje resursa zaposlenicima da ih podržavaju u njihovom radu. Istodobno, naglašava se da društvo u cjelini treba biti svjesno izazova s kojima se medicinsko osoblje suočava kako bi se pronašli dugoročna rješenja.
Mjere i mjere zaštite
Posljednjih godina, mnoge bolnice i medicinska praksa ojačale su svoje sigurnosne mjere opreza. To uključuje ugradnju nadzornih kamera, stvaranje sigurnih povlačenja za zaposlenike i primjenu neposrednih reakcija alarma. Pored toga, brojne institucije nude psihološku podršku zaposlenicima koji su bili žrtve nasilja. Ove su mjere ključne za osiguravanje sigurnog radnog okruženja i daju osoblju osjećaj da se njihova sigurnost shvaća ozbiljno.
Drugi važan aspekt je stvaranje svijesti o zajednici za ovaj problem. Lokalne inicijative i kampanje mogu pomoći u promicanju dijaloga o poštovanju zdravstvenog osoblja. Organizatori zdravstvenih sajmova i informacija imaju priliku podići svijest i pojasniti izazove s kojima se liječnici i medicinske sestre moraju nositi svaki dan. Odnosi s javnošću mogu pomoći u promjeni percepcije i promicanju razumijevanja uvjeta pod kojima pružatelji zdravstvenih usluga rade.