Trumpovi rezovi: Klimatsko istraživanje u krizi - što sada?

Trumpovi rezovi: Klimatsko istraživanje u krizi - što sada?

U sjeni političkih promjena u SAD-u, istraživanje klime doživjelo je veliki zastoj. Prije godinu dana Donald Trump ponovno je inauguriran za predsjednika, a od tada je njegova administracija napravila velike rezove u istraživanju klime. Ovaj razvoj događaja izaziva veliku zabrinutost među mnogim znanstvenicima, budući da su važni istraživački objekti sada zatvoreni, a financiranje drastično smanjeno. Učinke ovih mjera ne osjećaju samo SAD, već i međunarodne istraživačke mreže.

Ključni primjer ovih ušteda je zatvaranje Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere (NCAR) u Coloradu, ustanove koja je od 1960-ih provodila istraživanja o važnim temama kao što su vremenski i klimatski modeli i kemija zraka. srf.ch ističe da NCAR ima iznimno moćna superračunala koja su od velike važnosti za mnoge istraživačke projekte diljem svijeta. Njihovo zatvaranje moglo bi značajno utjecati na kvalitetu klimatskih prognoza, budući da institut osigurava vitalne podatke za globalno klimatsko izvješće IPCC-a.

Posljedice za znanost

Drastični rezovi i zatvaranja ne dovode samo do egzodusa podataka i modela, već i do pada istraživačke aktivnosti u SAD-u. Istraživačima je sve teže ostvariti međunarodnu suradnju, a faktor rizika u vidu imigracijskih vlasti dodatno komplicira situaciju. Međunarodni znanstvenici nerado putuju u Sjedinjene Države, a američki se znanstvenici suočavaju s birokratskim preprekama koje otežavaju putovanje u inozemstvo.

Jule Könneke iz Zaklade za znanost i politiku naglašava da se istraživanje klime smatra izvorom legitimiteta klimatske politike. Navodno se ne radi samo o znanstvenim spoznajama, već io političkoj upotrebi tih podataka. Bjorn Stevens kritičan je prema povlačenju SAD-a iz međunarodnih tijela i povezanom riziku smanjenja suradnje zajednice u području istraživanja klime. Nesigurnost i dvosmislenost oko dozvola i ugovora dodatno potkopavaju temelje za buduće istraživačke projekte. tagesschau.de također izvještava da praznine u podacima sada dovode do manje pouzdanih klimatskih scenarija.

Međunarodne reakcije i utjecaji

Kako bi se suprotstavili prijetećem nedostatku klimatskih podataka, europski instituti poput Instituta Alfred Wegener već pohranjuju povijesne klimatske podatke iz SAD-a na svojim platformama. Njemačka istraživačka zaklada stavlja na raspolaganje nova sredstva za projekte kako bi se osiguralo daljnje postojanje važnih podataka. U intervjuu za tagesschau.de, Stevens naglašava važnost osiguravanja klimatskih podataka kao bitne svjetske baštine za čovječanstvo.

Financijski utjecaj Trumpove administracije na znanost trenutno je pod velikim pritiskom, a neizvjesnost oko budućnosti je opipljiva. Hoće li privatno financiranje moći adekvatno zamijeniti javno financirana istraživanja ili je znanost pred velikim preokretom? S obzirom na ovu situaciju, mnogi su istraživači zabrinuti da bi cijela generacija znanstvenika mogla biti izgubljena ako se trend nastavi i sve manje mladih ljudi želi dati priliku istraživanju.