Financiranje klime: Kritiziraju Merza – Njemačka gubi riječ!

Financiranje klime: Kritiziraju Merza – Njemačka gubi riječ!

Međunarodna klimatska kriza zahtijeva hitnost, ali Njemačka ne ispunjava očekivanja u području financiranja klimatskih promjena. Na pripremnom summitu za konferenciju o klimi u Belému, kancelar Friedrich Merz (CDU) nije naveo konkretne brojke o financijskim doprinosima za mjere zaštite klime. Snažan signal izgledao je drugačije, budući da Merz nije preuzeo obvezujuće obveze prema Tropical Forest Forever Facility (TFFF) i globalnom financiranju klimatskih promjena, kao što je fr.de prijavio. Tu Greenpeace stupa na scenu i kritizira propuštenu priliku da se jasnom financijskom obvezom da snažan početni signal za nadolazeće pregovore.

Ambiciozni klimatski ciljevi Njemačke, koji su formulirani na summitu G7 2021. pod vodstvom Angele Merkel, predviđaju godišnje iznose financiranja klimatskih mjera od oko šest milijardi eura. Međutim, trenutne procjene inicijative “German Climate Financing” pokazuju da ta sredstva neće premašiti 5,3 milijarde eura u 2023. i da su smanjena na najviše pet milijardi eura za 2026. Jan Kowalzig iz Oxfama izražava zabrinutost da bi takvo smanjenje moglo ugroziti povjerenje između razvijenih i zemalja s niskim prihodima.

Zaštita klime kao borba protiv siromaštva

Savezni ministar razvoja Reem Alabali Radovan (SPD) naglašava da je zaštita klime usko povezana s borbom protiv siromaštva. Učinci klimatskih promjena posebno su razorni za siromašnije stanovništvo, kao što ilustrira šteta koju je prouzročio uragan Melissa. Prema njezinu mišljenju, ulaganja u obnovljive izvore energije mogu osigurati ne samo gospodarski prosperitet, već i ojačati konkurentnost Njemačke.

Situacija nije samo nacionalni izazov, već se uklapa i u međunarodni kontekst. Prema Pariškom sporazumu, porast globalne temperature trebao bi biti ograničen na ispod 2°C, s ciljem da po mogućnosti ne prijeđe 1,5°C. To zahtijeva opsežne mjere prilagodbe i jačanje otpornosti na posljedice klimatskih promjena. Prema Climate Policy Initiative, procijenjenih 8000 milijardi dolara godišnjih ulaganja potrebno je za zaštitu klime do 2030. Velik dio tog novca trebaju prikupiti zemlje u razvoju i zemlje u usponu, koje često imaju vrlo malo vlastitih resursa.

Izgraditi ili izgubiti povjerenje?

Obećanja industrijaliziranih zemalja da će financijski podržati zemlje u razvoju i zemlje u usponu proizlaze iz Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama iz 1992. i članka 9. Pariškog sporazuma. Još 2009. godine na konferenciji o klimi u Kopenhagenu postavljen je cilj financiranja od 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2020., koji je u Parizu 2015. produžen do 2025. Ipak, taj cilj nije postignut do 2022., što je ozbiljno utjecalo na povjerenje u međunarodno klimatsko financiranje u tim zemljama. “Novi kolektivni kvantificirani cilj” (NCQG) trenutno se pregovara na klimatskoj konferenciji 2024. u Bakuu (COP 29), čiji je cilj udvostručiti plaćanja na 300 milijardi dolara godišnje do 2035. godine.

Vrijeme ističe, a stručnjaci poput Martina Kaisera iz Greenpeacea traže od Merza jasne financijske obveze do konferencije. U protivnom, Njemačka bi mogla ugroziti svoju međunarodnu reputaciju pouzdanog partnera u zaštiti klime. U skladu sa Strategijom održivog financiranja EU-a, čiji je cilj usmjeriti sredstva u ekološki prihvatljivije projekte, kurs se mora postaviti sada.