Mravi upozoravaju na smrt: Otkriven genijalan sustav ranog upozorenja!
Istraživači ISTA-e otkrili su sustav ranog upozorenja u kukuljima mrava koji koristi kemijske signale za zaštitu kolonije od bolesti.

Mravi upozoravaju na smrt: Otkriven genijalan sustav ranog upozorenja!
Zašto su mravi savršen primjer altruizma u životinjskom svijetu? To je ono što su istraživači s Instituta za znanost i tehnologiju Austrije (ISTA) otkrili kada su otkrili nevjerojatan sustav ranog upozorenja u mravljim lutkama. Ove kukuljice emitiraju kemijski signal kada su neizlječivo bolesne, što ukazuje da postoji rizik od infekcije za cijelu koloniju. Tim opisuje ovo ponašanje kao altruistički sustav signaliziranja bolesti koji djeluje unutar društvenih struktura mrava.
U studiji objavljenoj u renomiranom časopisu Nature Communications objavljeno, pokazalo se da radilice reagiraju na te signale mirisa uklanjanjem bolesnih kukuljica iz gnijezda i dezinfekcijom mravljom kiselinom. Iako je ovaj tretman učinkovit protiv patogena, kukuljica ne preživi ovaj postupak, što je ključno za održavanje zdravlja kolonije.
Sustav za zaštitu zajednice
Istraživanja pokazuju da svaka infekcija ne izaziva odmah alarmni signal. Kukuljice budućih matica često mogu same zadržati infekcije bez slanja hitnog signala. Alarmni signal se aktivira tek kada lutka izgubi borbu protiv patogena. U tom kontekstu, kukuljice postaju nesebičan štit za svoje rođake, osiguravajući da cijela kolonija bude zaštićena od mogućeg izbijanja.
Sam signal se temelji na neisparljivim komponentama mirisa prisutnim na površini oboljele kukuljice. Dvije komponente ovog profila mirisa pojačane su kod nenamjerno zaraženih životinja. Ovo podsjeća na signal "pronađi me i pojedi me" koji ljudske stanice emitiraju kada su terminalno oštećene i privlače imunološke stanice. Slična funkcija ovih altruističkih signala ilustrira kako se kolonije mrava ponašaju kao neka vrsta "superorganizama", slično specijaliziranim stanicama u ljudskom tijelu.
Altruizam u prirodi
Ovi obrasci altruističkog ponašanja u skladu su s osnovama altruizma, koje sugeriraju da životinje pomažu drugima kao način neizravnog prenošenja vlastitih gena. Da bismo to ilustrirali, moglo bi se čak upotrijebiti Hamiltonovo pravilo: Ponašanje pomaganja se potiče kada korist za primatelja (pomnožena genetskom vezom) nadmašuje trošak za pomagača. Pokazujući simptome bolesti i šaljući signale, kukuljice pomažu u održavanju svoje genetske loze kroz kolonije kćeri.
Kao i kod svih divljih životinja, ovaj primjer ilustrira duboko ukorijenjen instinkt za samoodržanjem i opstankom zajednice. Slanjem kemijskih signala i primanjem odgovarajućih reakcija, mravi osiguravaju da njihovi potomci - a time i njihovi geni - mogu nastaviti postojati u budućnosti. Takva ponašanja pokazuju koliko su interakcije životinja složene i koliko su važne za preživljavanje njihovih bližnjih.
Ukratko, proučavanje sustava upozorenja ovih malih puzavaca ne samo da baca svjetlo na postupke mrava, već također dovodi u pitanje i pojašnjava cijeli koncept altruizma u prirodi. Pojedinosti ovog istraživanja nisu važne samo za znanost, već pružaju i fascinantne uvide u društveno ponašanje životinja.