Usredotočite se na kontratragove: klimatskim promjenama prijete nevidljivi oblaci!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Istraživanje o tragovima pokazuje: Preko 80% se javlja u prirodnim ledenim oblacima. Utjecaj na klimatske promjene i zrakoplovne strategije.

Forschung zu Kondensstreifen zeigt: Über 80% entstehen in natürlichen Eiswolken. Auswirkungen auf Klimawandel und Luftfahrtstrategien.
Istraživanje o tragovima pokazuje: Preko 80% se javlja u prirodnim ledenim oblacima. Utjecaj na klimatske promjene i zrakoplovne strategije.

Usredotočite se na kontratragove: klimatskim promjenama prijete nevidljivi oblaci!

Iznad oblaka, sloboda mora biti neograničena - ali koliko nas ta sloboda košta u obliku klimatskih šteta? Aktualna studija, objavljena u časopisu *Nature Communications*, donosi nova saznanja o učincima kontraelektričnih tragova na klimu. U suradnji između Sveučilište u Kölnu i partnerima kao što su Istraživački centar Jülich i sveučilišta u Mainzu i Wuppertalu, otkriveno je da više od 80% dugotrajnih tragova ne nastaje na nebu bez oblaka, kao što se ranije pretpostavljalo, već u prirodnim ledenim oblacima, takozvanim cirusima.

Ovi tanki ledeni oblaci, koji se nalaze na visinama između 5 i 12 km, djeluju kao učinkoviti skladišti topline. Kada se tragovi stvaraju u hladnom, vlažnom zraku, mogu trajati nekoliko sati i stoga imaju veći utjecaj na klimu od izravnih emisija CO2 iz zrakoplovstva. Utjecaj na klimu ne može se ocijeniti općenito: u uvjetima bez oblaka oni pojačavaju efekt staklenika, dok u gustim oblacima reflektiraju sunčevu svjetlost i tako imaju učinak hlađenja.

Klimatski otisak zrakoplovstva

Međutim, utjecaj zrakoplovstva na klimu nije ograničen samo na kontratragove. Prema izvješću od n-tv Emisije iz putničkih zrakoplova značajno doprinose globalnom zatopljenju. Uz CO2, prvenstveno su aerosoli i dušikovi oksidi odgovorni za više od 60% klimatskih šteta. EU je već poduzela korake da zahtijeva detaljna izvješća o utjecaju zrakoplovstva na klimu.

U Njemačkoj se provode intenzivna istraživanja letenja oko zračnih masa s dugotrajnim tragovima. Međutim, nedostaju pouzdani podaci, što otežava optimizaciju rute. Zanimljivo otkriće: moglo bi biti dovoljno preusmjeriti samo 3% letova kako bi se izbjeglo 80% klimatski štetnih tragova, dok bi dodatna potrošnja kerozina mogla ostati ispod 5%. Očekivane koristi za klimu potencijalno bi mogle biti 15 do 40 puta veće od nedostataka koji proizlaze iz veće potrošnje goriva.

Novi pristupi za klimatski prihvatljivo zrakoplovstvo

Tri partnera iz Njemačke – to Njemački svemirski centar (DLR), Max Planck Society i Karlsruhe Institute of Technology – sada su proveli sveobuhvatnu analizu 85.000 ruta leta. To je rezultiralo impresivnim smanjenjem utjecaja tragova na klimu od 73% uz minimalnu emisiju CO2. Takve strategije ne samo da bi mogle promicati zaštitu klime, već i pomoći zračnim prijevoznicima da se usklade sa zahtjevima EU-a.

Ali što je s izazovima? To uključuje, između ostalog, nedostatak pouzdanih vremenskih podataka i veliki napor koordinacije u postojećoj mreži leta. Optimizirano planiranje leta ključno je ne samo za smanjenje emisija CO2, već i za smanjenje štetnih učinaka kratkog vijeka trajanja tragova.

Istraživanja ekološki prihvatljivog zrakoplovstva porasla su posljednjih godina. Međutim, još uvijek se manje pozornosti pridaje ne-CO2 učincima. Buduće studije trebaju se pozabaviti ovim izazovima i poboljšati razumijevanje interakcija između kontratragova i prirodnih cirusnih oblaka. Razvoj u ovom području mogao bi biti ključni element za održivu budućnost zračnog prometa.

Kijkt u oblake mogao bi pomoći u boljem razumijevanju našeg utjecaja na klimu - i osigurati slobodu da nastavimo letjeti iznad oblaka u budućnosti.