Suche
Mein Konto
EU složila klimatski cilj 2040.: Jesmo li spremni za promjene?
Države EU-a slažu se oko klimatskih ciljeva za 2040., smanjuju stakleničke plinove za 90% i odlučuju o iznimkama. Svjetska konferencija o klimi počinje 10. studenog.
EU složila klimatski cilj 2040.: Jesmo li spremni za promjene?
Rasprava o zaštiti klime u Europskoj uniji ulazi u sljedeći krug. 6. studenoga 2025. države EU-a dogovorile su novi klimatski cilj za 2040., koji će predstavljati osnovu za buduće napore za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ovaj cilj predviđa smanjenje emisija za 90 posto do 2040. u usporedbi s razinama iz 1990., iako se kupnjom klimatskih kredita u trećim zemljama do 2031. može računati do 5 postotnih bodova, što znači da bi efektivno smanjenje emisija u EU bilo 85 posto. Temelji za ovaj sporazum postavljeni su neposredno prije velike globalne klimatske konferencije koja počinje 10. studenog u Brazilu, pa je EU pod pritiskom da jasno definira i unaprijedi svoje ciljeve. Nachrichtenleicht izvještava da je Komisija EU-a isprva pozvala na strože mjere, ali su one naišle na otpor.
Središnji element sporazuma su odgođena nova pravila za zgrade i promet, koja će biti odgođena za godinu dana. Osim toga, zemlje EU ne bi trebale biti obvezne same postići punih 90 posto. Umjesto toga, postoji mogućnost financiranja projekata zaštite klime u inozemstvu, što može uključivati postavljanje sustava za energiju vjetra i sunca, kao i projekte pošumljavanja u zemljama poput Afrike ili Azije. Međutim, ekolozi su izrazili zabrinutost jer se takvi projekti ne smatraju uvijek ekološki prihvatljivima i može ih biti teško provjeriti. Industrija u EU, s druge strane, nove klimatske ciljeve vidi kao prvi korak prema uspostavljanju ravnoteže između zaštite okoliša i gospodarskih interesa.
Izazovi i reakcije
Sporazum nije postignut olako, jer su neke zemlje EU-a izrazile zabrinutost zbog povećanja troškova goriva i grijanja do kojih bi novi klimatski ciljevi potencijalno mogli dovesti. Ova rasprava dovela je do određene razine potpore sporazumu, ali stajališta unutar EU-a ostaju podijeljena. Neke zemlje, uključujući Nizozemsku, Španjolsku i Švedsku, pozivaju na ambicioznije klimatske ciljeve i zalažu se za više udjela klimatskih kredita iz trećih zemalja kako bi se nadoknadile emisije. Pregovori još nisu dovršeni jer Europski parlament također mora komentirati ovaj klimatski cilj za 2040.
Trgovanje emisijama za prometne i građevinske sektore neće započeti prije 2028. godine, što će zemljama dati vremena da se prilagode novim zahtjevima. Odluke odražavaju kompromis koji uzima u obzir i ekološke i gospodarske izazove s kojima se države članice EU-a trenutno moraju suočiti. S obzirom na ovakva kretanja, ostaje za vidjeti hoće li novi cilj imati učinak ili će skepticizam i zahtjevi za ambicioznijim mjerama i dalje prevladavati.
Ostaje uzbudljivo kako će se različiti akteri unutar EU-a prilagoditi ovim novim klimatskim ciljevima. Jedno je sigurno: pritisak na države članice, a posebno na njemačke političare da ostvare ambiciozne klimatske ciljeve do 2040. godine je ogroman. Tagesschau rezimira da će i dalje biti izazova u pogledu provedbe i praćenja postavljenih ciljeva dok svi gledamo rezultate Svjetske konferencije o klimi u Brazilu.