Dokument o klimatskim činjenicama otkriva: 89% zahtijeva drastične klimatske mjere!
Dana 4. studenog 2025. dokument o klimatskim činjenicama pokazuje goleme promjene u klimatskom sustavu i globalnu želju za ambicioznijim klimatskim politikama.

Dokument o klimatskim činjenicama otkriva: 89% zahtijeva drastične klimatske mjere!
Novo izdanje Climate Fact Paper naglašava oštre i zabrinjavajuće trendove u globalnim klimatskim promjenama. Dokument koji je predstavljen 4. studenog 2025. sadrži ne samo znanstvene spoznaje, već i društvene znanstvene spoznaje koje naglašavaju hitnost situacije. 89 posto ljudi ispitanih diljem svijeta željelo bi da njihove vlade imaju više ambicija kada je u pitanju klimatska politika. Ovo istraživanje obuhvatilo je oko 130.000 sudionika iz 125 zemalja i ilustrira veliku želju stanovništva za odlučnom akcijom protiv klimatskih promjena.
Thomas Hickler, član uprave Njemačkog klimatskog konzorcija i profesor na Centru za istraživanje bioraznolikosti i klime Senckenberg, komentirao je rezultate istraživanja i naglasio da je potrebno djelovati odmah. Prof. dr. Hans-Otto Pörtner s Instituta Alfred Wegener opisuje alarmantne promjene koje su već vidljive. Led na moru i kopnu se tope, razine mora rastu, a ekstremni vremenski fenomeni poput toplinskih valova i obilne kiše su sve češći. Ovi razvoji nisu samo lokalni, već utječu na cijeli planet.
Rizici klimatskih promjena
Stručnjaci upozoravaju da bi daljnje povećanje temperature moglo dovesti do naglih, nepovratnih promjena u zemljinom i klimatskom sustavu. Kritična točka bit će dosegnuta kada globalna temperatura poraste za 1,5 stupnjeva Celzijusa. U ovom visokorizičnom području, elementi prevrtanja, poput ledenih ploča na Grenlandu i Antarktici, mogli bi postati važniji. Frank Böttcher, domaćin ExtremeWeatherCongressa, ističe da bi tropski koraljni grebeni već mogli biti izgubljeni, što bi imalo ozbiljne posljedice za morske ekosustave.
Posebno je pogođena europska regija: tu se zemlja najbrže zagrijava. Svake godine već gotovo 50 godina temperatura je iznad prosjeka 20. stoljeća. Deset najtoplijih godina u povijesti dogodilo se u posljednjem desetljeću, a 2024. se smatra posljednjom rekordnom godinom. Ove rezultate dokumentirala je, između ostalih, služba za klimu Copernicus, a oni naglašavaju hitnost temeljite promjene klimatske politike.
Jasan poziv na akciju
Dokument o klimatskim činjenicama, koji je predstavilo šest vodećih klimatskih istraživačkih i komunikacijskih organizacija, smatra se ključnom referentnom točkom za znanstveno utemeljene informacije o klimatskim promjenama. U njoj se otvoreno kaže da sadašnja klimatska politika ne ispunjava ciljeve Pariškog sporazuma. Carel Mohn, direktor znanstvenog portala Klimafakten, naglašava kako je važno ne dovoditi u pitanje postojeće instrumente zaštite klime na razini EU. Odlučnije mjere i ambicioznije strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova neophodne su kako bismo mogli odgovoriti na izazove klimatskih promjena.
S obzirom na ovu situaciju, jasno je da su i znanost i društvo pozvani na suradnju i pronalaženje novih načina za zaštitu našeg okoliša. Predstojeći UN-ov samit o klimi u Brazilu, koji se održava od 10. do 21. studenog, mogao bi pružiti ključnu platformu za nastavak ovog dijaloga i izradu konkretnih planova. Sada je vrijeme za djelovanje.