Konferencija o klimi COP30: Brazil u fokusu – može li spasiti svijet?

Konferencija o klimi COP30: Brazil u fokusu – može li spasiti svijet?

Za samo nekoliko dana došlo je vrijeme: UN-ova konferencija o klimatskim promjenama 2025. otvorit će svoja vrata od 10. do 21. studenog u Belému, glavnom gradu brazilske države Pará. Predstavnici 196 zemalja UN-a, uključujući brojne znanstvenike, novinare i nevladine organizacije, sastat će se kako bi razgovarali o sve gorućem problemu globalnog zatopljenja i potrošnje stakleničkih plinova. Ova konferencija posebno je značajna jer kao COP30 obilježava 30. sastanak od prvog klimatskog summita u Rio de Janeiru 1992. godine na kojem je potpisana Okvirna konvencija o klimatskim promjenama (UNFCCC). Od tada je mnogo vode proteklo niz Amazonu - a promjene koje je to izazvalo čine zaštitu klime još hitnijom.

Nedavna izvješća pokazuju da je globalna prosječna temperatura 2024. već bila 1,6 stupnjeva iznad predindustrijskih razina. Stoga će jedan od glavnih ciljeva konferencije biti ograničiti globalno zatopljenje na maksimalno 1,5 stupnjeva Celzijevih kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice za okoliš i poljoprivredu. Na ovom mjestu neće se govoriti samo o napretku u posljednjih nekoliko godina, već io potpori siromašnim zemljama koje posebno pate od posljedica klimatskih promjena.

Ključne teme za raspravu na COP30

Dug je popis tema koje će se obrađivati ​​tijekom COP30. Glavni fokus uključuje zaštitu amazonske prašume, promicanje bioraznolikosti oceana, pitanja vezana uz ribolov, prava žena i radnika te izazove u sektoru turizma. Globalni klimatski štrajk, koji organizira Fridays for Future, planiran je za 14. studenog i sigurno će poslati poruku hitnosti.

Sadašnje desetljeće smatra se ključnim za budućnost klime, budući da je Međuvladin panel za klimatske promjene naglasio da se emisije moraju prepoloviti do 2030. kako ne bi prešle granicu od 1,5 stupnjeva. Prekoračenje ove granice moglo bi dovesti do toga da velike površine zemlje postanu nenastanjive i tako imati ozbiljne utjecaje na sredstva za život i okoliš.

Pregled razvoja međunarodne klimatske politike

UN-ova konferencija u Belému nije prva takve vrste. Vraća se u Brazil, gdje je prije više od 30 godina u Riju održan prvi klimatski samit. Od tada su održane brojne do manje uspješne konferencije. Na primjer, pravna osnova za mnoge naredne konferencije, Kyoto protokol, dogovoren je 1997., ali su se obvezale samo industrijalizirane zemlje, a ne zemlje u usponu. Ta će nejednakost također biti problem u Belému kada zemlje u razvoju ponovno budu zahtijevale veću financijsku potporu.

Izazovi su svakako porasli posljednjih godina. Sukobi poput onih uzrokovanih ratom u Ukrajini ili pandemijom korone osigurali su da su ciljevi očuvanja klime ponekad potisnuti u drugi plan. Posebno su SAD, koje imaju drugu najveću emisiju stakleničkih plinova na svijetu, dospjele na naslovnice zbog povlačenja predsjednika Donalda Trumpa iz sporazuma o zaštiti klime. Unatoč svemu tome, mnogi gradovi u SAD-u pokazuju da su i dalje predani zaštiti klime i provode mjere za smanjenje emisija.

Bez obzira na raznolika pitanja koja će se naći na stolu, ostaje pitanje hoće li države nastaviti vezati svoje čizme za zaštitu klime nakon klimatskog samita u Parizu 2015. i mnogih konferencija koje su uslijedile. Sljedećih jedanaest dana u Belému pokazat će kako će se nastaviti globalni smjer zaštite klime.

Već su određeni sljedeći veliki izazovi za razdoblje nakon COP30. Sljedeća konferencija o klimi 2026. godine održat će se ili u Australiji ili Turskoj i ondje će također biti postavljen smjer za budućnost planeta.

Za više informacija o vlastitim pripremama za Svjetsku konferenciju o klimi, posjetite: Watsone, dnevne vijesti i Greenpeace.