Alarmantna klimatska opasnost: Stručnjaci upozoravaju na ekstremne vremenske nepogode!

Alarmantna klimatska opasnost: Stručnjaci upozoravaju na ekstremne vremenske nepogode!

Globalno zatopljenje više nije problem daleke budućnosti, već depresivna stvarnost koja napreduje brzo i nekontrolirano. Dana 4. studenog 2025. objavljen je ažurirani dokument o klimatskim činjenicama šest vodećih organizacija za istraživanje klime i komunikaciju, pružajući alarmantne uvide u napredovanje klimatskih promjena. Ovaj rad, koji se redovito revidira od 2020. godine, također prvi put uključuje rezultate iz društvenih znanosti i traži odgovore na goruća pitanja o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena. Kako Klimafakten izvješćuje, ankete među 130.000 ljudi iz 125 zemalja pokazuju da 89% ljudi želi da njihove vlade imaju ambiciozne klimatske politike.

Posljednje su godine pokazale jasan trend: svaka je godina tijekom gotovo pet desetljeća bila toplija od prosjeka 20. stoljeća, a svih deset najtoplijih godina dogodilo se u posljednjem desetljeću, s 2024. kao posljednjom rekordnom godinom. Ovdje se ističe Europa kao regija koja se najbrže zagrijava, što pokazuje klimatski servis Copernicus. Osim toga, uočava se sve veća optužba za ekstremne vremenske uvjete. Prema trenutnim podacima, toplinski valovi, suše i obilne kiše su u značajnom porastu.

Klimatske promjene kao fenomen izazvan čovjekom

Opsežna znanstvena izvješća potvrđuju da su ljudske aktivnosti glavni uzrok klimatskih promjena. IPCC-ovo Šesto izvješće o procjeni (AR6), koje uključuje nekoliko radnih skupina i oko 10.000 stranica, detaljnije je od svog prethodnika iz 2014. Opisuje klimatske promjene kao nepovratne i izazvane čovjekom. Globalna površinska temperatura tijekom 2011.-2020. bila je 1,1°C iznad razine 1850-1900. Ovo je još jedan zabrinjavajući aspekt, budući da su se emisije stakleničkih plinova povećale tijekom posljednjeg desetljeća, posebice CO2, CH4 i N2O, prema izvješću Savezne agencije za okoliš.

Osobito su alarmantne društvene nejednakosti koje se pogoršavaju klimatskim promjenama. Najbogatijih 10% kućanstava pridonosi 34-45% globalnih emisija stakleničkih plinova, naglašavajući potrebu za ugradnjom socijalne pravde u klimatsku politiku. Predviđeni porast razine mora do 2100. godine, između 0,28 i 1,01 m, također će utjecati ne samo na ekosustave, već i na zalihe vode i energije, kao i na sigurnost hrane.

Hitna potreba za akcijom

Sadašnji aranžman klimatske politike ne ispunjava ciljeve Pariškog sporazuma. Prognoze pokazuju da je bez hitnih mjera vjerojatnost prelaska granice od 1,5°C do 2100. godine najmanje 50%. Scenariji s visokim emisijama stakleničkih plinova sugeriraju drastično zagrijavanje do 3,2 °C do 2100. godine, što predstavlja rizike velikih razmjera.

S obzirom na ovu izazovnu situaciju, znanstvenici i ekološki aktivisti pozivaju na odlučnije politike. Dokument o klimatskim činjenicama i izvješća IPCC-a jasno pokazuju da se postojeći instrumenti zaštite klime ne bi trebali dovoditi u pitanje, već da je potrebna široka transformacija energetskog sustava. Održivo društvo zahtijeva ulaganja u klimatski prihvatljive tehnologije i infrastrukturu, kao i sveobuhvatnu strategiju prilagodbe za ublažavanje sve vidljivijih utjecaja klimatskih promjena. Potreba za djelovanjem je jasna: vrijeme je da se riječi pretvore u djela.