Klimatsku studiju povukao PIK: odgovornost i nove prilike!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Potsdamski institut povlači studiju o klimatskim štetama, odgovarajući na kritike i planira novu verziju za pregled.

Das Potsdam-Institut zieht eine Studie zu Klimaschäden zurück, reagiert auf Kritik und plant Neufassung zur Begutachtung.
Potsdamski institut povlači studiju o klimatskim štetama, odgovarajući na kritike i planira novu verziju za pregled.

Klimatsku studiju povukao PIK: odgovornost i nove prilike!

Potsdamski institut za istraživanje utjecaja klime (PIK) objavio je 3. prosinca 2025. da povlači studiju “Ekonomska predanost klimatskim promjenama”. Ovaj potez uslijedio je nakon objavljivanja ozbiljnih kritika koje su se pojavile u časopisu Nature kao “Matters Rising”. Istraživački tim ozbiljno je shvatio povratne informacije i pregledao analize, ali je otkrio da su učinjene promjene smatrane previše dalekosežnima da bi se jednostavno ispravile. Stoga tim planira podnijeti potpuno revidiranu novu verziju studije na recenziju kako bi se nastavila rasprava o ekonomskim posljedicama klimatskih promjena.

Ažurirana analiza, objavljena u kolovozu 2025., dostupna je u otvorenom pristupu, ali još nije prošla recenziju. Novi rezultati pokazuju da bi se ekonomska šteta od klimatskih promjena mogla jasno osjetiti do sredine stoljeća. Osobito su pogođene regije s niskim prihodima i minimalnim povijesnim emisijama. Ovi nalazi odjekuju upozoravajućim pričama iz izvješća IPCC-a za 2022., koje upozorava na ozbiljne utjecaje klimatskih promjena na globalnu poljoprivredu, sigurnost hrane, zdravstvene usluge i sredstva za život, posebno za ranjive zajednice u klimatskim žarištima.

Klimatske promjene kao faktor sukoba

Studija koju je proveo NETZ Bangladesh naglašava društvene i ekonomske probleme koji se pogoršavaju klimatskim promjenama. Ljudi u najsiromašnijim regijama posebno su pogođeni ekstremnim vremenskim nepogodama – činjenica je to uočljiva i u analizi PIK-a. Više od 90% ispitanika u obalnim selima navodi sukobe oko vitalnih resursa kao što su voda i ribolovna područja. Ove sukobe često raspiruju lokalne elite moći koje preuzimaju kontrolu nad resursima, često bez pristanka pogođenih.

Posebno su ranjive žene i socijalno isključene skupine. Nacionalni plan prilagodbe Bangladeša (2023.-2050.) utvrđuje značajna opterećenja za okoliš i pogođeno stanovništvo. Ovaj razvoj pokazuje koliko duboko klimatske promjene pogoršavaju postojeće nejednakosti i utječu na otpornost zajednica.

Poziv na akciju

I rad PIK-a i istraživanje NETZ-a upućuju na to da je krajnje vrijeme za razvoj novih, pravednih pristupa kriznom menadžmentu. Potreba za dubokom transformacijom nije samo pitanje zaštite klime, već i socijalne pravde. Dr. Dwijen L. Mallick, ravnatelj Bangladeškog centra za napredne studije, naglašava važnost društveno pravedne prilagodbe klimatskim utjecajima.

Kao što Savezna agencija za okoliš jasno navodi, isplative i održive tehnologije dostupne su u energetskom sektoru i mogu značajno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova. Ako uspijemo ograničiti emisije prije 2025. i dramatično ih smanjiti do 2030., postoji šansa da postignemo cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5°C prema Pariškom sporazumu.

javlja PIK o povlačenju studije, dok NETZ Bangladesh skreće pozornost na ugrožene zajednice. The Savezna agencija za okoliš donosi važne uvide u mjere potrebne za ograničavanje klimatskih promjena.