Suche
Mein Konto
Klimatske promjene: 10 godina Pariškog sporazuma i alarmantni rezultati!
U članku se ističu izazovi klimatskih promjena deset godina nakon Pariškog sporazuma: rastuće emisije, posljedice i moguća rješenja.
Klimatske promjene: 10 godina Pariškog sporazuma i alarmantni rezultati!
11. studenog 2025. osvrćemo se na ključno desetljeće od stupanja na snagu Pariški sporazum. U 2015. godini gotovo 200 država složilo se s ovim obvezujućim ugovorom na UN-ovoj konferenciji o klimi COP21 o ograničavanju globalnog zagrijavanja na ispod 2 stupnja Celzijusa, idealno ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa. Ali stvarnost je otrežnjujuća.
Znanstvenici snažno upozoravaju da smo na putu da premašimo granicu od 1,5 stupnjeva, što bi moglo imati "poražavajuće posljedice". Tijekom proteklog desetljeća doživjeli smo najtoplije desetljeće zabilježeno, a 2024. se smatra najtoplijom godinom. Unatoč porastu obnovljive energije, koja sada čini 40 posto svjetske električne energije, globalne temperature nastavljaju rasti dok se zemlje drže za fosilna goriva, što dovodi do alarmantnog povećanja emisija ugljika.
Klimatska kriza i njezini učinci
Statistika je brutalna. Približno 304 milijarde dolara ekonomskih gubitaka uzrokovane su ekstremnim vrućinama diljem svijeta prošle godine. Osim toga, jedna osoba umre svake minute zbog porasta temperature. Onečišćenje zraka, prvenstveno uzrokovano fosilnim gorivima, odnosi procjenjuje se da 2,5 milijuna života godišnje. Godine 2023. emisije stakleničkih plinova dosegnule su rekordnih 65 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, potaknute naglim povećanjem, posebice u ugljenu, nafti i plinu, s 53,2 gigatona ekvivalenta CO2.
Pažljiviji pogled pokazuje da dvije trećine tih emisija dolazi iz samo osam gospodarstava: Kine, SAD-a, EU-a, Indije, Rusije, Indonezije, Brazila i Japana. No, ono što ohrabruje jest činjenica da su samo EU i Japan smanjili godišnje emisije u odnosu na 2023. godinu.
Obnovljivi izvori energije u porastu
Jedna svijetla točka je napredak u području obnovljivih izvora energije. Energija sunca i vjetra preteći će ugljen u proizvodnji električne energije prvi put 2025. Kina je impresivno povećala svoj solarni kapacitet, dosegnuvši više od jednog teravata u lipnju 2025. – deset puta više nego 2017. Udio električnih vozila u prodaji automobila također je porastao, s oko 1 posto na gotovo 25 posto tijekom posljednjeg desetljeća.
Unatoč tome, povećanje javnog financiranja fosilnih goriva, koje je sada poraslo na 1,6 trilijuna dolara godišnje, ne pridonosi pozitivnom preokretu. Stručnjaci upozoravaju da sadašnje mjere zaštite klime nisu dovoljne za postizanje ambicioznih ciljeva Pariškog sporazuma. Prognoze ukazuju na moguće globalno zagrijavanje od 2,1 do 3,9 stupnjeva Celzijusa do 2100. To bi moglo dovesti do prosječno 57 dodatnih smrtonosnih toplinskih dana godišnje.
Uoči nadolazećeg COP30 u Brazilu, stručnjaci i aktivisti pozivaju na ubrzanje klimatskih ciljeva i smanjenja emisija. Situacija je hitna i zahtijeva odlučnu akciju kako bi se globalno gospodarstvo transformiralo u klimatski prihvatljivo i ispunilo zahtjeve Pariškog sporazuma.