Upozorenje UN-a: Globalno zatopljenje prijeti premašiti cilj od 1,5 stupnjeva!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 4. studenog 2025. UN upozorava na dramatično globalno zatopljenje i poziva na brže mjere zaštite klime kako bi se spriječili ekstremni vremenski uvjeti.

UN warnen am 4.11.2025 vor dramatischer Erderwärmung und fordern schnellere Maßnahmen zum Klimaschutz, um Extremwetter zu verhindern.
Dana 4. studenog 2025. UN upozorava na dramatično globalno zatopljenje i poziva na brže mjere zaštite klime kako bi se spriječili ekstremni vremenski uvjeti.

Upozorenje UN-a: Globalno zatopljenje prijeti premašiti cilj od 1,5 stupnjeva!

Zvona za uzbunu zvone: Ujedinjeni narodi hitno upozoravaju na dramatično povećanje globalnog zatopljenja. Prema trenutačnim prognozama, Zemlja bi do kraja stoljeća mogla postati toplija do 2,8 stupnjeva Celzijusa ako se odmah ne poduzmu dodatne mjere zaštite. Ovo zabrinjavajuće predviđanje potkrijepljeno je nedavnim podacima UN-ovog Programa za okoliš (UNEP), koji pokazuju da bi cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva mogao biti premašen u sljedećem desetljeću ako se zadrže trenutni klimatski akcijski planovi. Prema provedbi ovih nacionalnih planova zaštite klime (NDC), potencijalno zagrijavanje je 2,3 do 2,5 stupnjeva, što je još uvijek znatno iznad željenog cilja.

Ali to nije sve: samo 60 od gotovo 200 stranaka Pariškog sporazuma dostavilo je nove klimatske ciljeve na vrijeme. Glavni tajnik UN-a António Guterres kritizira sadašnje planove za zaštitu klime kao neadekvatne i poziva na žurbu. Povlačenje SAD-a iz sporazuma također bi moglo povećati globalno zatopljenje za desetinku stupnja. Ovakav razvoj događaja nije slučajnost: 2024. bit će najtoplija godina koju je čovječanstvo ikada doživjelo, a granica od 1,5 stupnjeva već je premašena. To otvara ozbiljna pitanja o budućnosti našeg planeta.

Ekstremni vremenski događaji i prijelomne točke

Upozorenja stručnjaka su jasna: bez drastičnih mjera, postoji rizik od porasta ekstremnih vremenskih događaja i kritičnih prekretnica u klimatskom sustavu. Posebno su tropski koraljni grebeni već previše topli da bi održivo preživjeli. Prema UNEP-u, zemlje G20 odgovorne su za gotovo 80% globalnih emisija stakleničkih plinova, naglašavajući odgovornost tih država. Prognoze se temelje na planovima zaštite klime koji su dostavljeni do kraja rujna 2025. i pokazuju da vrijeme za učinkovito djelovanje istječe.

Ovi alarmantni događaji bacaju sjenu na nadolazeći COP30 u brazilskoj amazonskoj prašumi, koji se doživljava kao jedna od posljednjih prilika za međunarodnu suradnju i učinkovitu akciju. UN smatra da se prekoračenje cilja od 1,5 stupnjeva teško može izbjeći i hitno apelira na sve zemlje da brzo smanje svoje emisije stakleničkih plinova. Tehničko uklanjanje ugljika smatra se rizičnim i skupim i ne može jednostavno magijom ukloniti izazove s kojima se suočavamo.

S obzirom na ovu stvarnost, ključno je da kreatori politika i civilno društvo poduzmu mjere. Potreban je svaki zdravorazumski pristup rješavanju klimatske krize kako bismo bili sigurni da ne idemo prema katastrofalnom zatopljenju. Ostaje za vidjeti hoće li nadolazeće međunarodne konferencije i sporazumi dovesti do preispitivanja ili će čovječanstvo protratiti potreban pritisak da djeluje dok se planet suočava s neizvjesnom budućnošću.