Vojna potrošnja eksplodira: zaštita klime je u opasnosti!

Vojna potrošnja eksplodira: zaštita klime je u opasnosti!

Rasprava o povećanju njemačkih vojnih izdataka na 5 posto bruto domaćeg proizvoda u punom je jeku. Ovu odluku, koja će zauzeti više od 40 posto saveznog proračuna, oštro su kritizirali stručnjaci poput Michaela Müllera, saveznog predsjednika njemačke Prijatelje prirode. Aktualna rasprava o militarizaciji politike pokazuje da je došlo do promjene javnog mnijenja koja se dogodila bez širokog diskursa. Müller ističe da je ideologija da se mir može postići samo vojnom snagom rasla tijekom posljednja dva desetljeća te da se posebno događaji oko ukrajinskog rata mogu promatrati kao pokretačka snaga. Kritičari prigovaraju da NATO i EU još nisu predstavili ozbiljan mirovni plan, što Europu vodi u slijepu ulicu po pitanju mira i detanta.

Ponavljajuća ideja "ratne spremnosti", koja postaje sve prihvaćenija, stoji u oštroj suprotnosti s izazovima zaštite klime. Potencijalne posljedice ove strategije militarizacije su alarmantne: stručnjaci upozoravaju da bi povećanje vojne potrošnje moglo stajati i do 300 milijardi eura godišnje, a dramatične uštede i rezovi očekuju se i na drugim područjima. U tom kontekstu, aktivna društveno-ekološka transformacija koja je ključna za borbu protiv klimatskih promjena mogla bi biti ugrožena, zanemarujući zaštitu zemlje i klimatskog sustava.

Povezanost zaštite klime i potrošnje oružja

Aktualna studija Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela ispituje vezu između ulaganja u zaštitu klime i izdvajanja za obranu u Europi. Analiza pokazuje da se za svaki euro koji nije uložen u naftu može potrošiti 37 centi manje za obranu. Koautor Joschka Wanner naglašava da neuspjesi u zaštiti klime imaju geopolitičku cijenu koja se često zanemaruje. To pokazuje jasan sukob između sigurnosne i klimatske politike, o čemu se često u javnosti ne govori dovoljno.

Još jedan alarmantan aspekt je da je rat protiv Ukrajine, djelomično financiran prihodima od ruskog izvoza nafte, usko povezan s europskim uvozom nafte i njegovim utjecajem na cijene nafte i državne prihode. Mjere poput cijene CO2 od najmanje 60 eura ili poreza na naftu od 37 posto ne bi mogle služiti samo zaštiti klime, već i smanjiti izdatke za obranu. Izbjegavanje nafte moglo bi uštedjeti do 104 milijarde eura godišnje u potrošnji za obranu u Europi.

Globalni trendovi vojne potrošnje

Globalna vojna potrošnja naglo je porasla posljednjih godina. Prema Znanstvenicima za globalnu odgovornost, to je 2024. dosegnulo 2,7 trilijuna dolara, što je najviša razina od kraja Hladnog rata. NATO također planira dodatno povećati osnovnu vojnu potrošnju, čime će u svoje ruke staviti oko 55 posto globalne vojne potrošnje. Ova potrošnja ne samo da opterećuje javnu blagajnu, već značajno pridonosi globalnoj emisiji CO2; ugljični otisak vojske procjenjuje se na oko 5,5 posto globalnih emisija.

Znanstvenici upozoravaju da bi nastavak povećanja vojnih izdataka mogao ugroziti postizanje klimatskih ciljeva, posebice cilja od 1,5 stupnjeva postavljenog u Parizu. Postoji hitna potreba za djelovanjem kako bi se revidirala potrošnja oružja i više usredotočilo na miroljubiva rješenja i diplomaciju. To je jedini način da se osigura održiva i mirna budućnost koja također odgovara izazovima klimatskih promjena.

Sve u svemu, postoji zabrinjavajući trend koji ugrožava ne samo nacionalnu i europsku sigurnost, već i ekološke ambicije društva. Sada se mora krenuti na uspostavljanje ravnopravnog dijaloga između sigurnosnih pitanja i zaštite klime.