Konferencija o klimi 2025.: Fokus na lobiste – Tko posjeduje budućnost?
COP30 u Brazilu raspravlja o klimatskim ciljevima i lobiranju industrije fosilnih goriva, dok su države EU-a i dalje podijeljene.

Konferencija o klimi 2025.: Fokus na lobiste – Tko posjeduje budućnost?
Atmosfera je užarena na aktualnoj konferenciji UN-a o klimi koja se održava od 6. do 17. studenog u Belému u Brazilu. S više od 50.000 sudionika, uključujući 1.600 predstavnika kompanija za naftu, plin i ugljen, to je jedan od najvećih klimatskih samita u povijesti. Utjecaj lobija fosilnih goriva percipira se alarmantno glasnim jer je jedan od 25 sudionika povezan s tvrtkama koje pridonose klimatskoj krizi. Ovaj rekordni broj čak premašuje većinu zemalja, osim samog brazilskog izaslanstva, izvijestilo je Daily Mirror.
Iza kulisa, ekonomski animozitet i ideološki otpor osiguravaju da se ambiciozni klimatski ciljevi često guraju u drugi plan. Zemlje su skeptične u pogledu provedbe klimatske politike, osobito kada se ona koristi kao žrtveni jarac za poslovne neuspjehe. Otpor zaštiti klime posebno je izražen u desničarskim konzervativnim vladama, a zemlje poput Poljske i drugih zemalja istočne Europe posebno su kritične prema klimatskoj politici MDR.
Lobiranje i zaštita klime
Dominacija lobija za fosilna goriva na konferenciji otvara pitanja koliko je zaštita klime zapravo ozbiljna stvar. Utjecaj tog lobija vidljiv je već posljednjih godina, a i na ovoj konferenciji fosilne tvrtke svim silama pokušavaju ostvariti svoje interese. Kritičari se brinu da bi prisutnost tolikog broja lobista mogla značajno omesti napredak u zaštiti klime. Na prethodnoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju, OPEC je bio prisutan i pozvao je da se ne odustaje od fosilnih goriva, objasnio je Kontrola lobija.
Rasprava o postupnom ukidanju fosilnih goriva središnja je tema konferencije. Srećom, postoje i napori da se dodatno unaprijede ciljevi Pariškog sporazuma o klimi. Ovo zahtijeva od država ugovornica da svakih pet godina podnesu konkretne planove za postizanje cilja od 1,5 stupnjeva. Zasad, međutim, postoji veliki jaz u provedbi nacionalnih planova zaštite klime, što nije baš optimistično.
Tračak nade u sjeni predvorja
Unatoč nepovoljnim okolnostima, postoje neki pozitivni pomaci. Jedna od ključnih inicijativa COP30 je stvaranje Fonda za tropske šume (TFFF), čiji je cilj promicanje zaštite tropskih kišnih šuma. Osnovat će se fond s ciljnom vrijednošću od 125 milijardi dolara kako bi se osiguralo ovo vrijedno stanište. Njemačka je već najavila da će u ovaj fond uplatiti milijardu dolara, što se može smatrati pozitivnim znakom za međunarodnu suradnju u zaštiti klime.
Iako su rezultati konferencije još uvijek nejasni i pregovori se ne odvijaju javno, ostaje se nadati da će do pomaka ipak doći, iako je utjecaj fosilnih goriva sveprisutan. I dalje je važno da države ozbiljno shvate ove izazove i pokažu da su ambiciozni klimatski ciljevi izvedivi čak iu teškim gospodarskim vremenima.