Zaštita klime u opasnosti: Njemačka odgovornost za budućnost!

Zaštita klime u opasnosti: Njemačka odgovornost za budućnost!

Stvari su se stišale u njemačkoj politici oko hitnog pitanja zaštite klime. Dok se mnogi građani suočavaju s toplinskim valovima, olujama i poplavama, često izostaje politički odgovor. Indeks zaštite klime sada je spustio Njemačku za šest mjesta, što ilustrira alarmantne posljedice klimatskih promjena. Vremena za djelovanje je sve manje, a uskoro bi moglo biti prekasno - posebno za tropske koraljne grebene, koji su već bili ozbiljno pogođeni u jesen 2025. U svojoj izjavi o "klimatskoj pravdi" iz 2024., Njemačko etičko vijeće izjavilo je da su ne samo trenutne radnje, već i njihove posljedice za budućnost od središnje važnosti. Ovo stajalište poziva na pravedan pristup klimatskim promjenama, kako unutar društva tako i na međunarodnoj razini.

No, kako izgleda pravedna raspodjela tereta i dobrobiti klimatskih promjena? U biti, međugeneracijska pravda smatra se posebno važnom. Slijeđenje vlastitih interesa daleko je od dovoljnog. Dapače, naglašava se i odgovornost sadašnje generacije prema budućim generacijama. Istraživanje klimatskih promjena pokazuje da koristi od aktivnosti koje stvaraju emisije – poput vožnje ili proizvodnje dobara – uglavnom imaju današnja populacija, dok će nastala šteta prvenstveno utjecati na buduće generacije. Projekt iz Graza posvećen je upravo ovoj temi i analizira kako se osnovne potrebe mogu promicati uz vođenje računa o međugeneracijskoj pravdi.

Klimatska pravda i njezine dimenzije

Klimatska pravda obuhvaća različite dimenzije kao što su distributivna pravda, restorativna pravda i proceduralna pravda. Pitanje pravedne raspodjele smanjenja emisija često je u središtu međunarodnih pregovora o klimi. Pariški klimatski sporazum poziva na diferencijaciju odgovornosti zemalja. Najsiromašnije zemlje, koje imaju znatno niže emisije po stanovniku, često najviše pate od posljedica klimatskih promjena, dok je najbogatijih 10% stanovništva u zemljama poput Njemačke odgovorno za značajan udio emisija.

U ovoj raspravi bitno je osvijetliti i društvene aspekte. Carla Reemtsma iz organizacije Fridays for Future klimatsku krizu naziva krizom socijalne pravde jer svaka prirodna katastrofa ima nejednak učinak. Određene skupine stanovništva često više pate, što pokazuje primjer uragana Katrina, gdje su siromašne afroameričke zajednice bile suočene s posebnim poteškoćama. Poštena zaštita klime stoga također mora uzeti u obzir mehanizme kompenzacije kako bi se socijalne poteškoće svele na najmanju moguću mjeru i pravedno rasporedio teret mjera zaštite klime.

Odgovornost države i pojedinaca

Ključna briga u trenutnoj raspravi je odgovornost države za stvaranje jasnih pravnih okvira koji promiču klimatski prihvatljivo djelovanje. Ne treba zaboraviti da je financijska potpora ključna za najugroženije skupine, koje općenito manje doprinose klimatskim promjenama. Jedan od prijedloga je isplata klimatskog novca koji bi trebao koristiti svim građanima, uključujući djecu. Cilj je rasteretiti obitelji i ujedno ojačati individualnu odgovornost za zaštitu klime.

U tom kontekstu osobnim odlukama također se mora dati veća težina. Svatko ima priliku dati doprinos zaštiti klime na temelju vlastitih mogućnosti. Rasprava o prihvatljivosti klime ne bi trebala biti ograničena samo na veliku političku razinu, već bi trebala započeti i sa svakim pojedincem.

Zaključno, hitno se treba pozabaviti izazovima klimatskih promjena. Sve veća svijest o međugeneracijskoj pravdi i društvenoj dimenziji klimatske krize koraci su u pravom smjeru. Međutim, pritisak za djelovanje i dalje je velik kako bi se zaštitile sadašnje i buduće generacije i kako bi se osiguralo da se osnovne potrebe mogu zadovoljiti i sutra.

Za dodatne informacije i pozadinske informacije o ovoj temi, korisne su ove veze: NOZ, Sveučilište u Grazu i BPB.