Alarmantna klimatska prognoza: Hoćemo li se zagrijati do 2,8 stupnjeva?

Alarmantna klimatska prognoza: Hoćemo li se zagrijati do 2,8 stupnjeva?

Kao da izazovi klimatskih promjena nisu dovoljno veliki, nedavna analiza pokazuje da su globalni napori da se ograniči globalno zagrijavanje daleko ispod očekivanja. Prijavljeno danas, 5. studenog 2025 Scinexx da su prognoze porasta temperature i dalje alarmantne. Bez dodatnih mjera globalne temperature mogle bi porasti i do 3,1 stupanj Celzija. Čak i ako se dosadašnje obveze koje su neke države preuzele u potpunosti provedu, može se očekivati ​​porast između 2,6 i 2,8 stupnjeva.

Situacija je posebno nesigurna jer su samo 64 zemlje predale nove Nacionalne obveze (NDC) do krajnjeg roka 30. rujna 2025. Te su zemlje odgovorne za 63% globalnih emisija stakleničkih plinova. Od zemalja G20 samo je sedam od dvadeset zemalja podnijelo svoje dobrovoljne obveze na vrijeme. Druge zemlje poput Kine, Turske i EU-a planiraju kasnije dostaviti svoje NDC-ove, ali ta kašnjenja pokreću pitanja.

Pritisak raste

Unutar EU-a države članice već raspravljaju o budućim klimatskim ciljevima. Neke zemlje čak pozivaju na ublažavanje tih ciljeva, navodeći ekonomske poteškoće. Zemlje G20 očito nisu na putu da postignu svoje klimatske ciljeve do 2030. Kako bi se ispunili pariški klimatski ciljevi, emisije CO2 trebale bi se smanjiti za 35% (za 2 stupnja) ili 55% (za 1,5 stupnjeva) do 2035. u usporedbi s vrijednostima iz 2019. godine. Trenutačno se čini da su ti ciljevi daleko jer čak i ako se NDC-ovi u potpunosti provedu, samo 15% uštede do 2025. je realno.

Porast globalnih emisija CO2 ubrzao se za 2,3% u 2024., dosegnuvši rekordnu razinu. Glavni tajnik UN-a António Guterres naglašava hitnost povećanja ambicija kako se ne bi premašio cilj od 1,5 stupnjeva. Ako se ovo ograničenje prekorači, mogli bismo ući u kritičnu fazu koja zbog pozitivne povratne informacije iznimno otežava buduće smanjenje temperature.

Tračak nade?

Pronicljiv dodatak dolazi od UNEP-a, koji u svom izvješću predlaže moguće smanjenje emisija stakleničkih plinova do 25% kroz zeleni oporavak nakon pandemije. To bi moglo značajno pridonijeti postizanju cilja od 2° Celzija Pariškog sporazuma. Analiza godišnjeg izvješća o nedostatku emisija pokazuje da unatoč smanjenju emisija CO2 zbog COVID-19, svijet još uvijek ide ka porastu temperature od preko 3°C u ovom stoljeću.

Sve su glasniji pozivi vladama da ulažu u zaštitu klime dok se oporavljaju od pandemije. U izvješću se ističe da su 2019. godine globalne emisije stakleničkih plinova dosegle rekordnih 59,1 gigatona ekvivalenta CO2. Porast od 2010. u prosjeku iznosi 1,4% godišnje.

Na globalnim tržištima obnovljiva energija je sada prestigla ugljen kao najveći izvor električne energije. Postoji značajan potencijal u energiji vjetra i sunca, kao iu šumarstvu koji bi mogao pomoći u smanjivanju jaza do cilja od dva stupnja do 2035. Međutim, budućnost zahtijeva brzu akciju i značajnu ambiciju kako bismo izbjegli najgore utjecaje klimatskih promjena.

U vrijeme kada je klima u središtu globalne rasprave, ključno je da politika i gospodarstvo rade zajedno kako bi pronašli održiva rješenja. Samo tako možemo osigurati ekološki prihvatljivu i zdravu budućnost za buduće generacije.