Suche
Mein Konto
Zaštita klime u krizi: Saska strahuje od gubitka društvene kohezije!
Istraživanje pokazuje da 87% Saksonaca gubi povjerenje u klimatske prihvatljive mjere. Pravda i kohezija su u fokusu.
Zaštita klime u krizi: Saska strahuje od gubitka društvene kohezije!
Što motivira ljude u Saskoj, Saskoj-Anhalt i Tiringiji kada je riječ o zaštiti klime? Nedavno istraživanje provedeno između 17. i 22. listopada 2025. pokazuje da je raspoloženje napeto. Preko 20.000 ispitanika izjavilo je da postoji ogromno nepovjerenje u društveno prihvatljive mjere zaštite klime. Punih 87% sudionika nema povjerenja u pravednu provedbu ovih mjera u Njemačkoj. O tome izvještava MDR.
Ali ispitanici se također slažu da je zaštita klime osobno važna: 72% kaže da im je to pitanje blisko srcu. Međutim, podrška određenim mjerama je pala. Osobito je starija generacija skeptična prema pravednoj raspodjeli mogućnosti i posljedica zaštite klime. Čini se da mlađi ljudi, s druge strane, imaju malo više nade u socijalno pravedna rješenja, čak iako 90% svih ispitanika ocjenjuje socijalnu koheziju kao lošu - povećanje od 78% u odnosu na početak 2024.
Zaštita klime i društvena odgovornost
Ključni aspekt koji proizlazi iz komentara ispitanika je zabrinutost zbog financijskog tereta koji bi klimatske mjere mogle nametnuti. Mnogi ljudi izražavaju tu zabrinutost uz pozive na rješenja temeljena na solidarnosti. Ljudi su svjesni da društvena kohezija ovisi o pravdi, solidarnosti i jasnim, zajedničkim pravilima.
Izazovi koji proizlaze iz klimatskih promjena ne utječu samo na pojedinačne regije ili zemlje, već zahtijevaju i globalno preispitivanje. Prema bpb Postoje značajne razlike u osjetljivosti na posljedice klimatske krize. Konkretno, najsiromašnije zemlje, koje imaju najniže emisije po glavi stanovnika, često se suočavaju s velikim preprekama, dok bogate zemlje poput Njemačke snose povijesnu odgovornost.
Samo transformacija kao cilj
Klimatska kriza često se promatra kao kriza socijalne pravde. Carla Reemtsma iz Fridays for Future opisuje ovo pitanje kao središnju točku u međunarodnim raspravama o klimatskoj pravdi. Pariški sporazum o klimi naglašava da postoje različite odgovornosti u zaštiti klime – priznanje koje zahtijeva pravednu transformaciju društva. Zajednički politički napori moraju se pozabaviti postojećim nejednakostima između različitih skupina stanovništva i pravedno raspodijeliti teret klimatskih mjera.
Rezultati ankete i temeljne rasprave pokazuju da su mnogi ljudi voljni živjeti održivo i pritom smanjiti troškove. Unatoč tome, ostaje izazov razjasniti pitanja ekonomske i socijalne pravde u zaštiti klime – zadatak koji je važan ne samo u Njemačkoj nego i diljem svijeta.