COP30 u Brazilu: Europski klimatski ciljevi u krizi!

COP30 u Brazilu: Europski klimatski ciljevi u krizi!

Pod pritiskom globalnih izazova, svijet se okuplja na 30. Svjetskoj konferenciji o klimi COP30 u Brazilu, koja ovih dana izaziva veliku pometnju. [ZDF] izvještava da bi konferencija mogla postaviti odlučujući smjer za međunarodnu zaštitu klime dok se geopolitički okvir brzo mijenja. Tradicionalni akteri klimatske politike, poput SAD-a i Europe, sve više gube utjecaj i suočavaju se s novim izazovima.

Sa SAD-om pod vodstvom Joea Bidena, koji je pokrenuo program financiranja inicijativa za zaštitu klime vrijedan milijarde dolara, unutarnji znakovi upućuju na promjenu. Ali ostaje sjena Trumpove administracije koja se povukla iz klimatskih akcija i uklonila vidljivost pojma “klimatske promjene” iz službenih dokumenata. Kao rezultat toga, postoji alarmantna erozija nacionalnih i međunarodnih obveza u borbi protiv klimatskih promjena.

Uloga Europe u zaštiti klime

Situacija u Europi nije ništa manje izazovna. Prema [Engineer], postoje unutarnje napetosti oko Green Deala, koji sve više napadaju konzervativne snage u Europskom parlamentu. To je izraženo, između ostalog, u pozivima na povećanje prava na besplatno onečišćenje za industriju. Njemačka i Francuska posebno žele odgoditi provedbu ključnih klimatskih ciljeva – korak koji bi mogao naštetiti klimatskoj politici kontinenta.

Na COP30, države EU-a zahtijevat će ambiciozno smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90% do 2040., iako će to samo djelomično biti podržano međunarodnim sporazumima. Rok za podnošenje novih nacionalnih klimatskih doprinosa (NDC) do 2035. godine propustile su dvije trećine potpisnica Pariškog sporazuma, uključujući i EU. Ovi neuspjesi pokreću pitanja o napretku koji Niklas Höhne iz New Climate Institute vidi, ali vidi kao slab u percepciji službenih obveza.

Globalne perspektive i izazovi

U vrijeme kada se SAD sve više povlači iz zaštite klime, klimatska politika sve više prelazi u središte pozornosti sigurnosne politike. Savezni ministar vanjskih poslova Johann Wadephul ističe važnost ove političke dimenzije kao nužnog diplomatskog instrumenta. Također naglašava potrebu održavanja konkurentnosti i tehnološkog vodstva Njemačke kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2045. godine.

Kina se, s druge strane, predstavlja kao značajan igrač na polju obnovljivih izvora energije. Preko 80% solarnih ćelija i 75% baterija na tržištu već dolazi iz Kine, što predstavlja pravi konkurentski izazov za europske automobilske tvrtke. I dalje se promovira ekspanzija fotonapona i energije vjetra, što utječe na globalne tehnološke promjene i naše vlastite gospodarske ambicije.

Pregovarači u Belému i na međunarodnoj razini vide COP30 kao priliku za formuliranje novih obvezujućih obveza. Dok se izražavaju nade u napredak - posebno Artur Runge-Metzger i Carolin Friedemann - ostaje opasnost da će se ekonomski interesi umiješati kao faktor usporavanja u raspravi o klimi.

Sve u svemu, trenutačna dinamika međunarodne zaštite klime pokazuje da su sve nacije pozvane na preuzimanje odgovornosti i nastavak dijaloga o potrebnim mjerama. Galama oko klimatskih ciljeva, provedbe i tehnoloških inovacija ostaje uzbudljiva, a ostaje za vidjeti hoće li se i na koji način osigurati mjere za buduće generacije.