Klimatska kriza ugrožava mir: Njemačka vojska u fokusu!

Klimatska kriza ugrožava mir: Njemačka vojska u fokusu!

Klimatska kriza više nije scenarij daleke prijetnje, već predstavlja hitnu stvarnost koja prijeti sigurnosti diljem svijeta u dosad nepoznatoj mjeri. Prema Prijateljima prirode, jasno je da sve veći broj slabih i krhkih država ne dovodi samo do društvenih podjela, već i do ogorčenih distribucijskih borbi i mogućih sukoba. Neuspjeh zaštite klime ne ostavlja ništa nepoželjnim u smislu jasnoće: opasnost da će svijet u budućnosti upasti u klimatske ratove previše je stvarna.

Vojna potrošnja u Njemačkoj trenutno doseže pet posto bruto domaćeg proizvoda, što odgovara 220 milijardi eura. Predviđanja pokazuju da bi se ta potrošnja za nekoliko godina mogla popeti na oko 250 milijardi eura. Ironično, ta se sredstva mobiliziraju u vrijeme kada geopolitiku sve više oblikuju prijetnje povezane s klimom. Kako se permafrost otapa ili prirodne katastrofe rastu, posljedice klimatske krize geografski su nepravedno raspoređene, povećavajući vjerojatnost nasilnih sukoba između bogatih i teško pogođenih regija.

Klimatske promjene kao vojna dilema

Još jedna alarmantna točka je da je sam vojni sektor jedan od najvećih doprinositelja emisijama CO₂. Prema procjenama, vojska emitira oko 5,5 posto svih globalnih emisija CO₂. Istraživač klime i sigurnosti Hans Holzinger naglašava da vojno izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova uglavnom pati od tajnovitosti. NATO je, primjerice, 2021. godine ispustio gotovo 200 milijuna tona CO₂, a taj bi broj do kraja desetljeća mogao porasti na gotovo 300 milijuna tona godišnje.

Kako projekti naoružanja i sporazumi o vojnoj suradnji nastavljaju dobivati ​​na važnosti, to će često ići na štetu okoliša. Planovi obrambenog suvereniteta EU-a, s proračunom od 800 milijardi eura, mogli bi proizvesti samo oko 150 milijuna tona CO₂e. To odgovara godišnjim emisijama Nizozemske ili kombiniranim emisijama Austrije, Irske i Finske.

Distribucija resursa i budući sukobi

Neravnomjerna raspodjela utjecaja klimatskih promjena doprinosi nezanemarljivom riziku porasta unutarnjih sukoba. Manje otporne regije, osobito u Africi, posebno su ugrožene. Klimatske promjene ugrožavaju egzistenciju 1,6 milijardi ljudi u Africi – skupini koja čini samo četiri posto globalnih emisija CO₂. Međutim, ove dinamične promjene stvaraju napetosti i izbjeglička kretanja koja utječu na sigurnost ne samo u pogođenim zemljama, već iu velikim gospodarskim nacijama poput Njemačke.

Münchenska sigurnosna konferencija već nekoliko godina ima na dnevnom redu pitanje klimatskih promjena i time pokazuje sve veću geopolitičku važnost klimatskih kretanja. S 80 posto mirovnog osoblja UN-a raspoređenog u zemljama koje su ozbiljno pogođene klimatskim promjenama, uska veza između klimatskih mjera i globalne sigurnosti postaje sve jasnija. Potreba za pronalaženjem integriranih mjera za rješavanje ovih izazova ključna je za uspješnu provedbu humanitarnih i sigurnosnih programa.

U svijetu koji karakteriziraju stalne krize, jedna stvar ostaje jasna: snažna interakcija između klime i sukoba ima presudan utjecaj na međunarodnu politiku. Ponovno promišljanje sigurnosne i klimatske politike neophodno je kako bi se mir i održivost doveli u sklad, kao što povjesničarka zaštite okoliša Verena Winiwarter prikladno opisuje: "Nema mira bez održivosti. Nema održivosti bez mira." Ali put do tamo pun je prepreka i zahtijeva globalne napore i bolje upravljanje resursima.