Klimatske promjene: Treba li Bremenu uskoro strategija zaštite od topline?

Klimatske promjene: Treba li Bremenu uskoro strategija zaštite od topline?

Klimatske promjene ne staju u našim domovima, a njihov utjecaj postaje sve jasniji u Bremenu i Bremerhavenu. Dok Svjetska konferencija o klimi u Brazilu trenutno razvija rješenja, trenutni razvoj događaja na licu mjesta ukazuje na rastuće izazove. Ekstremni vremenski događaji, kao što su obilne kiše i ekstremne ljetne vrućine, sve su češći, a zaštita klime izgubila je popularnost u mnogim zemljama. U Europskoj uniji klimatski su ciljevi čak revidirani prema dolje, što otvara pitanja o budućnosti.

Čeličana u Bremenu prestala je prelaziti na zeleni čelik, odluka koja bi mogla povećati zabrinutost za regionalnu industriju. Thomas Jung, istraživač klime na Institutu Alfred Wegener u Bremerhavenu, prati razvoj događaja i daje prognozu za 2050. godinu. Očekuje globalno zatopljenje od oko dva stupnja u odnosu na današnje vrijednosti, što će naravno imati veliki utjecaj i na Bremen.

Vremenska prognoza za Bremen

Bremen se suočava s daljnjim izazovima do 2050. Porast temperature ovdje će biti oko 10% veći nego u Bremerhavenu, što je posebno zbog blizine Sjevernog mora. Trenutno upozorenje na vrućinu sugerira da će temperature biti oko 32 stupnja - prije klimatskih promjena bilo bi samo oko 30 stupnjeva. Jung upozorava da bi toplinski valovi mogli doseći i do 35 stupnjeva kao izravna posljedica klimatskih promjena. To odgovara povećanju od pet stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim vremenima.

Na pomolu je još jedan problem: vjerojatnost snijega u zimi 2050. također će se smanjiti, iako su povremeni snježni događaji i dalje mogući uz jake istočne vjetrove. Topliji zrak dovodi do toga da apsorbira više vode iz tla, zbog čega će se povećati broj obilnih kiša. Osim toga, olujna aktivnost mogla bi se povećati tijekom zimskih mjeseci u sjevernoj Njemačkoj, iako je točan opseg klimatskih utjecaja na vjetar i oluje manje jasno predvidljiv.

Porast razine mora i izgledi za budućnost

Posebno alarmantan problem je očekivani porast razine mora. Do kraja 21. stoljeća to bi moglo narasti za oko jedan metar bez protumjera. U najgorem slučaju postoji opasnost od uspona do dva metra, što uvelike ovisi o otapanju ledenih ploča na Grenlandu i Antarktici. Ove promjene ne utječu samo na prirodu, već i na stil života ljudi u pogođenim regijama.

Klimatske promjene više nisu samo teoretski koncept, već stvarnost koja izravno utječe na sve nas. Ostaje za vidjeti koje mjere međunarodna zajednica može potaknuti i kako će lokalni političari odgovoriti na ove sve gore probleme. Hitno su potrebna rješenja za ublažavanje utjecaja i osiguranje održivog budućeg razvoja.